Mesna industrija danas proizvodi ogromne količine mesa, obzirom da se svjetska potražnja za mesom povećava, no koja je posljedica toga na okoliš? Tvornice proizvodnje mesa konzumiraju ogromne količine energije, zagađuju izvore vode, izbacuju velike količine ugljik-dioksida te zahtijevaju neprestano povećanje uzgoja kukuruza, soje i ostalih žitarica. Da bi se stvorile površine za sadnju istih, uništavaju se prašume, a uzgoj životinja na žitaricama zahtijeva više vode nego samo uzgajanje žitarica. Omjer uložene energije i dobivene količine proteina tijekom konzumiranja mesa je 4:1. Proizvodnja mesne prehrane općenito je manje učinkovitija od uzgoja voća i povrća radi izravnog ljudskog konzumiranja.
2006. godine Organizacija za prehranu i poljoprivredu objavljuje izvještaj za Ujedinjene narode, “Duga sjena stočarstva”, u kojoj navodi kako je stočarstvo odgovorno za 18 % sveukupnog ispuštanja ugljik-dioksida u svijetu, što je više i od prometa.
Posljedice uzgoja mesa
Prema procjenama, za većinu svih posječenih drveća u amazonskoj prašumi krivo je rastuće stočarstvo.
Svjetska opskrba mesom bila je 71 milijun tona 1961 godine. To je poraslo na 284 milijuna tona 2007 godine. U tom razdoblju, konzumiranje mesa po stanovniku se gotovo udvostručilo. Brazil je 2008. objavio da je u samo pet mjeseci posječeno 3.240 km2 amazonske prašume kako bi se stvorila zemlja za sadnju soje ili pašnjaka za uzgoj stoke. SAD je 2008. ubijao 10 milijardi životinja godišnje radi opskrbe mesom, a prosječni je Amerikanac jeo oko 150 kg mesa godišnje. Prema jednom istraživanju Nacionalnog instituta za stočarstvo u Japanu, radi dobivanje 1 kg govedine izbacuje se jednaka količina ugljik-dioksida (CO2) koliko i jedan europski auto svakih 200 km.
Iako 800 milijuna ljudi gladuje diljem svijeta, velika većina kukuruza i soje se uzgaja samo radi hranjenja stoke, svinja i kokoši. Agencija za zaštitu okoliša zaključuje da 3/4 svih onečišćenja pitke vode američkih rijeka i potoka proizlazi od poljoprivrede, većinom koja se usmjerava na uzgoj mesa.
Prema istraživanjima, klasični uzgoj životinja na livadama nije toliko štetan koliko industrijski, gdje se životinje gomilaju u industrijskim farmama a šume se masovno krče kako bi se uzgajale žitarice za njihovu prehranu. Također, na 70 % svih posječenih drveća u amazonskoj prašumi uzgaja se soja, koja se većinom koristi za prehranu stoke.
McDonald’s je zanijekao da hrani svoje kokoši sojom iz amazonske prašume koje snabdijeva poljoprivredni div Cargill; međutim, dokazi su pokazali upravo suprotno, ali i potvrdili slučajeve iskorištavanja radnika, nezakonitog grabljenja zemlje i krčenje šuma. Prema računicama, McDonald’s i njegovi dobavljači odgovorni su za 70 000 km² deforestizacije Amazone u 2000-ima. Greenpeace je podnio zahtjev za zabranom trgovanjem soje i bilo kakvih mesnih proizvoda povezanih sa amazonskom prašumom.
